By 
Povodom 31. obljetnice genocida u Srebrenici, Stradunom je održan tradicionalni Mimohod sjećanja, u organizaciji Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Dubrovačko‑neretvanske županije i Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Dubrovnika. Sudionici su se okupili pod porukom „Da se ne zaboravi – nikad, nigdje i nikome ne ponovi“, odajući počast više od 8.300 bošnjačkih muškaraca i dječaka ubijenih u srpnju 1995. godine. Na mimohodu su sudjelovali predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica i zamjenik gradonačelnika Velibor Puzović, dok je Dubrovačko‑neretvansku županiju predstavljala pročelnica Žaklina Marević. U svojim obraćanjima istaknuli su kako je Dubrovnik, grad koji je i sam pretrpio ratna razaranja, duboko posvećen kulturi mira, tolerancije i trajnom čuvanju uspomene na nevine žrtve.
Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Dubrovnik, Salkan ef. Herić, podsjetio je okupljene da je sjećanje u islamskoj tradiciji trajna obveza, dok zaborav znači gubitak života u kolektivnoj svijesti.
Naglasio je važnost očuvanja istine o genocidu i odgovornosti prema budućim generacijama.
Simbomičan čin polaganja ljljana u more
Nakon mimohoda Stradunom, sudionici su se uputili prema staroj gradskoj luci gdje su u more položeni bijeli ljiljani, simbol bošnjačkog stradanja i otpora zaboravu. Ovaj čin, koji se ponavlja iz godine u godinu, predstavlja tihu, ali snažnu poruku pijeteta prema svim nevinim žrtvama genocida.
Širi kontekst obilježavanja 31. obljetnice genocida
Mediji su ove godine posebno istaknuli i širi regionalni kontekst obilježavanja obljetnice: U Srebrenici je 11. srpnja pokopano još deset identificiranih žrtava, čiji su posmrtni ostaci pronađeni u masovnim grobnicama diljem istočne Bosne. Najmlađa žrtva bio je dvadesetogodišnji Senad Jusić, a najstarija 56‑godišnji Mustafa Dautović. U Srbiji su se na dan obilježavanja pojavili provokativni plakati s likom Ratka Mladića, što je izazvalo osude i incidente u Novom Sadu i Beogradu. Ovaj kontrast između pijeteta u Dubrovniku i provokacija u Srbiji dodatno je naglasio važnost kulture sjećanja i suočavanja s prošlošću.
Dubrovnik – grad koji čuva sjećanje
Dubrovnik već godinama komemorira žrtve Srebrenice, a Mimohod sjećanja postao je važan dio gradskog identiteta i javnog života. Stradun, kao simbol slobode, dostojanstva i povijesne otpornosti, svake godine postaje mjesto tihe procesije koja podsjeća na najveći genocid počinjen u Europi nakon Drugog svjetskog rata.
