By 
Intervju: Jakov Prkić, predsjednik Odbora Gradskog vijeća za rad s nacionalnima manjinama grada Splita.Nacionalne manjine ne bi trebale biti na margini našeg društvenog života već ravnopravni dio naše zajednice, jer njihovi pripadnici i jesu naši sugrađani. Moramo shvatiti da nacionalne manjine koje žive u Splitu, gradu svih nas, dijele našu svakodnevicu i suočeni su s istim problemima koji muče i sve nas ostale. Ustavom zagarantirana stečena prava ni u kom slučaju ne smiju se preispitivati u smjeru smanjivanja prava. Možemo samo zagovarati veća prava nacionalnih manjina i veće uključivanje manjina u procese donošenja odluka.
Već duže vremena ste politički aktivni, a i višekratno ste izabrani u splitsko Gradsko vijeće. Bili ste i predsjednik vijeća, a nedavno ste izabrani i za predsjednika Odbora Gradskog vijeća za rad s nacionalnima manjinama grada Splita. Jeste li se već sastali s predstavnicima manjina i ako niste hoće li to biti vaš prvi korak kao predsjednika Odbora?
Odbor je izabran na 5. sjednici Gradskog vijeća održanoj 9. listopada. Već 3. studenog je održana prva sjednica Odbora i prvi susret s predstavnicima manjina. Tada smo dogovorili intenzivniju suradnju u 2026. godini i iskreno se nadam kako će se to i dogoditi. Naime, već prilikom izbora sam istakao da će jedan od ciljeva u radu Odbora biti podizanje svijesti šire zajednice o nacionalnim manjinama, njihovoj prisutnosti i njihovom doprinosu u svim sferama društvenog života.
S obzirom na vaše dosadašnje iskustvo možete li procijeniti koliko su lokalne i regionalne strukture vlasti osposobljene i educirane za kvalitetniju suradnju i partnerski odnos s predstavnicima manjinske samouprave? Što bi na tom planu trebalo poduzimati, mijenjati?
Prostora za napredak svakako ima. Ipak, ne mogu reći da sam nezadovoljan, jer iz godine u godinu napredujemo. Jedinice lokalne i regionalne samouprave trebale bi se više fokusirati na upoznavanje naših sugrađana s radom nacionalnih manjina. Nacionalne manjine ne bi trebale biti na margini našeg društvenog života već ravnopravni dio naše zajednice, jer njihovi pripadnici i jesu naši sugrađani.
SA MANJINAMA DIJELIMO SVAKODNEVNICU I PROBLEME
Postoji li dovoljna svijest o benefitima koje nacionalne manjine kroz ostvarivanje svojih projekata i programa donose za bolje, efikasnije i produktivnije funkcioniranje lokalnih i regionalnih sredina? Kako ta postignuća i doprinose približiti i široj populaciji?
Svijest kako nas nacionalne manjine zapravo obogaćuju i osnažuju nije dovoljno razvijena. Na tome treba raditi uporno i dugotrajno. Moramo shvatiti da nacionalne manjine koje žive u Splitu, gradu svih nas, dijele našu svakodnevicu i suočeni su s istim problemima koji muče i sve nas ostale. Otkrivajući nacionalne manjine zapravo otkrivamo i sami sebe. Samo tako možemo shvatiti kako jedino zajedno možemo učiniti Split još boljim mjestom za život.
Koliko su nacionalne manjine vidljive u gradu Splitu i kakav je odnos građana prema njima?
Mislim da većina naših sugrađana ima izrazito poštovanje prema nacionalnim manjinama. Nažalost postoje i oni koji ne vide „dalje od svog nosa“. Oni su često glasniji i stječe se pogrešan i lažni dojam kako i većina dijeli njihovo mišljenje. Znam da nije tako, a na nama, donosiocima odluka je zadatak da svojim riječima i djelima jasno pokažemo kako su naši sugrađani uz nacionalne manjine i da nas ne treba razdvajati.
MEDIJI SU VAŽNI ZA PRIBLIŽAVANJE MANJINA ŠIROJ JAVNOSTI
U praksi je prisutno nerazumijevanje položaja nacionalnih manjina uopće, a također i nerazumijevanje razlike između izabranih predstavnika i vijeća nacionalnih manjina, koji su sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina dio lokalne samouprave i udruga, čije je djelovanje regulirano Zakonom o udrugama. Smatrate li da bi mediji, kao jedni od posrednika prema javnosti trebali više pažnje pridavati pitanjima nacionalnih manjina i njihovom djelovanju?
Na uređivačku politiku medijskih kuća je teško utjecati. Svi smo svjesni kako su mediji dobrim dijelom otišli prema trivijalnim temama i sve manje imaju odgojno obrazovnu komponentu koja ih je nekoć krasila. Mediji su vrlo važna karika u približavanju rada nacionalnih manjina širim društvenim slojevima i javnosti u cjelini. Medije treba kroz programe i natječaje potpore medijskim aktivnostima poticati da više prate rad nacionalnih manjina.
Pripadnici nacionalnih manjina čine važan dio društva, koji svojim životom i radom doprinose napretku zajednice i daju značajan pečat multikulturalnosti grada. To je značajno sa niza aspekata pa i onog gospodarskog – turističkog. Zašto manjine nisu interesantne medijima?
Običaji, folklor, kulturno i kulinarsko nasljeđe nacionalnih manjina značajno pridonose multikulturalnosti Splita. Radim u medijima više od trideset godina i te su mi teme i te kako zanimljive. Ali, isto tako sam svjestan kako nove generacije ne misli jednako i da ih treba odgajati kroz sadržaje koji su im dostupni na platformama na kojima provode najviše vremena. Uzrok nezainteresiranosti medija treba tražiti i u podilaženju prizemnim ukusima i „plivanju nizvodno“, odnosno traženju profita kroz linije manjeg otpora.
Bi li manjine s tim u vezi trebale biti bolje organizirane pa i agresivnije?
Nije lako biti bolje organiziran i agresivan kada vas je malo i kada vas muče isti svakodnevni problemi kao i većinu nas. Naravno da se uvijek može bolje, ali prostora za napredak i nema previše bez naše pomoći, a tu prvenstveno vidim nas donosioce odluka. Na nama je da budemo uviđavniji, odlučniji i odgovorniji prema nacionalnim manjinama.
Različite manifestacije i aktivnosti koje provode manjine ne prate dužnosnici lokalne vlasti, koji su na određeni način mamci za medije. Bi li njihova prisutnost događajima koje organiziraju manjine, osim iskazivanja važnosti i na neki način poticaja manjinama za nastavak rada, doprinijela da i mediji budu angažiraniji u njihovom praćenju?
Prisutnost lokalnih dužnosnika, odnosno donosioca odluka je ključna. Mi šaljemo poruku, mi moramo biti uzorni i moralno odgovorni. Ne smijemo tražiti opravdanja već nuditi rješenja i konstantno poticati nacionalne manjine u njihovu radu. Prisutnost na javim događajima koje organiziraju nacionalne manjine je minimalno što možemo učiniti za njih.
TREBA RIJEŠITI PROBLEM PROSTORA ZA RAD NACIONALNIH MANJINA
U anketi koju smo proveli u okviru ovog projekta manjine ukazuju na dobru suradnju s gradom, ali iskazuju i određeno nezadovoljstvo vezano za njihove potrebe. Uz pitanje financiranja, vrednovanja projekata udruga, ukazuju i na problem prostora. Trenutno postoji više problema. Neshvatljivo je da prethodna vlast nije riješila problem prostora za predstavnicu ruske nacionalne manjine, iako postoji prazan gradski prostor iz kojeg je iselila predstavnica mađarske nacionalne manjine nakon što su Mađari izgubili pravo na predstavnika. Hoće li se to uskoro riješiti?
Upoznat sam s problemima nedostatka prostora za nacionalne manjine. Iskreno se nadam kako će sadašnja upravljačka garnitura riješiti taj problem s kojim se prethodnici očito nisu znali nositi.
U Splitu se dva puta godišnje vrši smotra djelovanja udruga nacionalnih manjina na kulturnom planu. Riječ je o manifestacijama u povodu Dana Evrope kojeg se vezuje uz Dan grada i proslavu svetog Dujma 7. svibnja te obilježavanje Dana ljudskih prava 10. prosinca. Da li bi nacionalne manjine trebale organizirati još neku zajedničku manifestaciju i izaći s njom u javnost na otvoreni prostor?
O toj temi smo između ostalih razgovarali na našem prvom zajedničkom sastanku. Plan je u 2026. godini na otvorenome organizirati zajedničko predstavljanje nacionalnih kuhinja svih manjina koje žive u Splitu i našoj županiji. U realizaciji očekujem potpore Grada, Županije, turističkih zajednica, udruga i pojedinaca kojima je stalo da se dogodi nešto ovako. Iskreno se nadam kako ćemo realizirati ovakav susret i kako će postati tradicija.
Promjenom političke klime u Hrvatskoj sve češće se pojavljuju zahtjevi za promjenom ustavnog položaja manjina kako u pogledu njihovog financiranja, ograničavanja prostora djelovanja pa do promjena u njihovoj zastupljenosti u tijelima lokalne samouprave i na razini Sabora. Kako ocjenjujete riješenost položaja nacionalnih manjina u RH i ima li potrebe za promjenama te u kom smislu bi vi eventualno predlagali promjene?
Ustavom zagarantirana stečena prava ni u kom slučaju ne smiju se preispitivati u smjeru smanjivanja prava. Možemo samo zagovarati veća prava nacionalnih manjina i veće uključivanje manjina u procese donošenja odluka.
SPLIT MORA BITI MJESTO NULTE TOLERANCIJE NA NASILJE
Rezultati popisa stanovništva pokazali su značajan pad udjela nacionalnih manjina ne samo na razini Splita, nego i županije te cijele RH. To je u nekim sredinama ugrozilo i poziciju i prava nacionalnih manjina. Neke manjine u tom procesu gube određena prava (na financiranje, prostor za djelovanje, korištenje jezika…). Mislite li da bi se u takvim slučajevima trebalo neka prava manjina trebalo tretirati kao stečena (npr. financiranje, upotreba jezika), kao što je to učinjeno u nekim jedinicama lokalne samouprave?
Zagovaratelj sam očuvanja stečenih prava nacionalnih manjina bez obzira na pad udjela. Svakim danom nas je sve manje. Toga nisu pošteđene ni nacionalne manjine. Ukoliko ih ne budemo podržavali dogodit će se njihov nestanak, a time će i šira zajednica izgubiti dio sebe.
Kako gledate na posljednja zbivanja eskalacije nasilja i mržnje, pogotovo nakon koncerta na zagrebačkom hipodromu u srpnju. Stvaraju li takvi ekscesi među pripadnicima nacionalnih manjina nelagodu pa i strah da bi daljnja eskalacija takvih pojava eventualno mogla imati i teže posljedice?
Tužan sam, žalostan i ljut kad vidim eskalaciju nasilja prema najslabijima. Ne bi to povezivao s koncertom na hipodromu. Ako smo dovoljno snažni da se odupremo agresiji prema najslabijima u našem društvu nema tog koncerta koji nas može poljuljati. Meni zadnji događaji signaliziraju kako smo kao društvo došli u kušnju i kako trebamo reagirati. Naravno da bilo kakav oblik agresije stvara nelagodu i povlačenje. Najiskrenije se nadam kako više nikada nećemo svjedočiti sličnim situacijama. A mi koji djelujemo u javnom prostoru i donosimo odluke moramo čvršće stati uz najslabije i pružiti im osjećaj sigurnosti.
Kako općenito ocjenjujete stanje tolerancije u hrvatskom društvu kada su pitanju nacionalne manjine? Da li se standardi poboljšavaju ili narušavaju? Da li su posljednji događaji istovremeno i izazov za manjine? Kako se s tim nositi i što mislite da bi trebalo poduzimati?
Dojam je kako se standardi narušavaju. Sve što se godinama strpljivo gradi i poboljšava lako se srozava i ruši. Posljednji događaji su izazov za sve nas, a ne samo za manjine. Za sve je potrebno vrijeme i upornost, pa tako i za izgrađivanje tolerantnog društva. Split može i mora biti mjesto nulte tolerancije za sve oblike nasilja.
Autor: Pero Jurišin
Izvor: stina.hr
