By 
Nakon Crikvenice
Književni karavan s “Halimom” u Zagrebu i Ljubljani
Pod visokim pokroviteljstvom Federalnog Ministarstva izbjeglica i raseljenih lica u okviru projekta Književni karavan “Promocija suvremene književnosti Bosanske Krajine” proteklog vikenda u Zagrebu i Ljubljani održana je promocija romana “HALIMA” autorice Diliste Međedović iz Bihaća, inače rođene Dubičanke.
Prema riječima nosioca projekta mr. Jasmina Spahića direktora Regionalnog odbora Merhamet Banja Luka osnovni smisao kulture sastoji se u tome da olakša održanje, produženje i napredak ljudskog društva i zbog toga Bošnjaci – muslimani treba da njeguju i baštine svoju kulturu, svoje običaje jer je ona bitna sastavnica, bitan element našeg bošnjačkog identiteta i tradicije.
Na promociji koja je održana u Kulturno-informativnom centru Veleposlanstva Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj mnogobrojnu publiku je pozdravila Veleposlanica Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj Nj.E. Elma Kovačević Bajtal
“Zahvaljum vam se svima za podršku promociji bosanskohercegovačkih autora i djela, dobrodošli u vaš prostor, ovo je teritorij države Bosne i Hercegovine i sviju koji žele dobro Bosni i Hercegovini. Zahvaljujem se gospodinu Beganoviću što pravi mostove između Crikvenice i Velike Kladuše, danas smo evo u Zagrebu, hvala gospodinu Beganoviću što gradite ove mostove, to jest lukove ovih mostova koji imam osjećaj nikad neće prestati. Svakako se zahvaljujem instituciji Bosne i Hercegovine koja je podržala ovaj glavni projekat. Jako je važno da se djela Bosansko-hercegovačkih autora promovišu van domovine. Svakako se zahvaljujem inicijatorima i promotorima i naravno našoj cijenjenoj autorici gospođi Međedović, želim još puno djela i da se što češće viđamo u ovim prostorima. Vi znate da je ovo dom svih onih koji žele dobro Bosni i Hercegovini, a kako vidim svi su tu, poručila je Nj.E. Kovačević Bajtal
Kultura može biti dimenzirajući faktor prosperiteta jednog naroda, pogotovo u vremenu koje dolazi. Faktor kulture ima svoje dodatno značenje u opstanku Bošnjaka – muslimana, kao
pripadnika i islamskog civilizacijskog kruga. U Evropi je teško opstati bez jake kulturne rezistencije pogotovo kao nekršćanski element. Toga su bili svjesni neprijatelji Bošnjaka
– muslimana jer su im nametane tuđe kulturne vrijednosti i sadržaji, kao što su i minimizirane i prikrivanje one koje su sami baštinili- kazao je mr. Spahić.
Roman “Halima” prati život glavne junakinje, Halime. Priča je smještena u predratno Sarajevo i donosi atmosferu prošlih vremena, s naglaskom na međuljudske odnose, tradiciju, ljubav i moralne vrijednosti, istovremeno oslikavajući predratno Sarajevo.
Autorica Međedović koristi monološki stil pripovijedanja kako bi izrazila osobnu subjektivnost prema likovima, razbijajući predrasude o ulozi žene u prošlim vremenima. Njezina proza bogata je metaforama i slikovitim opisima koji čitatelja uvode u bosanski krajolik, gdje “i kamen ima višestruko značenje”.
Kroz Haliminu sudbinu, autorica evocira ljepotu međuljudskih odnosa, poštovanja i iskrenog prijateljstva iz vremena prošlog vakta.Roman nas podsjeća na vrijednosti koje smo zaboravili u modernom, virtualnom svijetu, udaljivši se jedni od drugih i od samih sebe. “HALIMA” predstavlja putokaz prema čovjeku, ljudskosti, moralnim načelima, a iznad svega, prema ljubavi kao životnoj vodilji.Središte priče čini čista i iskrena ljubav između Halime, djevojke odrasle bez majke, i Ishaka, mladića bez oca. Njihov susret, opisan poput susreta ptice i oluje, prerasta u duboku povezanost- kazao je između ostalog promotor Denis Beganović.
Inspiraciju za roman autorica je pronašla u slici “Bjelašnica” slikara Taiba Kovača, posebno u motivu kućice s crvenim krovom, koja simbolizira toplinu doma i duhovnu povezanost s bosanskim krajolikom. Autorica Dilista Medjedović kazuje o ljubavi Halime i Ishaka
To je ljubav između učiteljice i ljekara, koja rađa se spontano, kroz poglede i nježne riječi. Kada Ajša zatraži Haliminu ruku za svoga sina, otkriva se očeva bezuvjetna ljubav prema kćeri, stvarajući atmosferu bajke. “Bašča sevdaha” puna je mirisa, ali tada upoznajemo pravu Haliminu prirodu – blagu i punu empatije. U trenutku vlastite sreće, ona misli na oca, osjećajući bol pri pomisli na njegovu samoću. Pitanja o njegovoj budućnosti, o tome tko će ga dočekati i brinuti o njemu, ispunjavaju njezine misli- otrkrila je dio iz romana.
Roman “Halima” je treći po redu autorice Diliste Medjedović, dobitnice brojnih priznanja, nakon izdanja “Biseri basanskodubičke sehare ” i Zlatno doba”, a u pripremi je roman “Almas grana”.
U umjetničkom dijelu karavanu su upotpunili zvuci flaute i sevdaha u izvođenju Sofie Sonje Sović i Abdulaha Alije Bećirevića u Zagrebu, odnosno članovi muzičke sekcije “Ljiljana” solisti na harmonici Alen Kahrimanović i Ajdin Porčić u klasi profesora Zilhada Džanovića, te čitanjem odlomaka hrvatski književnik i kantautor Damir Maras. Moderatorica programa bila je Sedžida Beganović-Isaković.
Književni karavan, nakon Crikvenice, Zagreba i Ljubljane s ciljem jačanja kulturnih veza među bošnjačkom dijasporom planira posjetiti i druge evropske gradove.
Na kraju promocije u Ljubljani, predstavnik bošnjačke nacionalne manjine Grada Crikvenice Denis Beganović kao inicijator se zahvalio članoviđa udruženja Ljljan te uručio nekoliko knjiga predsjedniku udruženja Elvisu Alukiću. Knjige su su nastale u izdavaštvu Nacionalne koordinacije Bošnjaka u Republici Hrvatskoj i našeg saborskog zastupnika Armina Hodžića, a pred vrijednih knjiga uručio je i poklone u ime Grada Crikvenice.
Snimke sa obje promocije možete pogledati na našem YouTube kanalu Bošnjaci u Hrvatskoj
Snimka iz Ljubljane ⬇️
Snimka iz Zagreba ⬇️
