By 
Manifestacija je bio fokusiraa na našu kulturnu baštinu,tradiciju a poseban naglasak u ovom program stavljen je na bosanski jezik. Na samom uvodu intonirane su državne himne RH i BIH a himnu EU izveo je prof. Zilhad Džananović iz Slovenije na harmonici.
Pored mnogobrojne publike,predstavnika bošnjačkih asocijacija, na programu je bilo i nekoliko istaknutih uzvanika, ambasadorica Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj NJ.E. Elma Kovačević-Bajtal, ministar obrazovanja nauke kulture i sporta Vlade Unsko-sanskog kantona Denis Osmankić, ministar za građenje i prostorno uređenje i zaštitu okoliša Almir Imširović, docentica bihaćkog univerziteta dr. Almira Džanić, generalni tajnik nacionalne koordinacije Bošnjaka u Republici Hrvatskoj Davud Mešinović i mnogi drugi.
Domaćin susreta, Denis Beganović poruči je slijedeće
“Ova večer je posvećena jeziku,kulturi tradiciji i međusobnom dijalogu sa naglaskom na Dan Europe.Mi Bošnjaci smo autohtoni narod Europe koji je historijski povezani s područjem Balkana, posebno Bosnom i Hercegovinom gdje smo stoljećima razvijali svoju kulturu, jezik i identitet. Termin “Bošnjak” prvotno se koristio za stanovnike srednjovjekovne Bosne a kroz historiju smo prošli kroz razne političke i društvene promjene. Naše prisustvo u Europi je dugotrajno i duboko ukorijenjeno, značajno smo doprinijeli historijskoj i kulturnoj sceni kontinenta a tome svjedoče mnogobrojni historijski dokumenti. Za sve nas najznačajniju potvrdu o postojanju naroda kao takvog svakako potvrđuje bosanski jezik koji je stoljećima prisutan a svi znamo da narod bez jezika i ne može biti narod. Mi smo narod sa svim elementima državnosti i meni osobno je iznimna čast što će nas večeras nešto više sa ovom tematikom upoznati naša kladušanka koja je ekspertica za lingvistiku bosanskog jezika dr. Almira Džanić.Dragi posjetitelji ovog programa, dobro došli i uživajmo zajedno u programu.Sretan vam Dan Europe”Posebnu čast organizatoru ovog programa ukazala je i specijalna gošća iz Velike Kladuše Dr. Almira Džanić.
Ona je istaknuta akademska figura koja je znatno doprinijela proučavanju bosanskog jezika i kulturne baštine. Rođena u Velikoj Kladuši, nastavlja svoj akademski put kao docentica na Pedagoškom fakultetu Univerziteta u Bihaću. Njezin najznačajniji doprinos ogleda se u obrani doktorske disertacijuže na Sveučilištu u Rijeci pod naslovom „Glagolski oblici u bosaničnim pravnim tekstovima srednjovjekovne Bosne“. U svom radu posvetila je posebnu pažnju bosančici – prvom i najznačajnijem pismu historije Bosne i Hercegovine – čime je dokazala naučnu utemeljenost bosanskog jezika i istaknula njegov kontinuitet kroz stoljeća.
“Inspiraciju za večerašnji govor sam dobila iz dva izvora ili na dva načina. Prvi podsticaj je bio poziv predstavnika Bošnjaka grada Crikvenice, gospodina Denisa Beganovića, a drugi podsticaj je bilo nedavno izlaganje na jednoj konferenciji na kojoj sam govorila o interkulturalnim aspektima bosančice. Naime, nekako su me ova ova događaja nagnala da se pitam šta su to Bošnjaci, odnosno šta je to viševjekovna Bosna dala Evropi? Oduvijek smatram da se Bošnjaci predugo afirmiraju i promoviraju isključivo preko narodne nošnje, tradicionalnih plesova te epskih i lirskih napjeva. Nekako smo stvorili sliku da je to jedino vrijedno kulturno naslijeđe koje možemo pokazati svijetu. Iako je sve to dio našeg identiteta i tradicije, mislim da danas u 21. stoljeću moramo razmišljati progresivnije i na naučan način u svim segmentima djelovanja istražiti i predočiti druge vrijednosti i uticaje na razvoj modernog svijeta. Pošto nisam kompetentna da govorim o svim oblastima u kojima su djelovali Bošnjaci, reći ću nekoliko riječi o tom uticaju u oblasti jezika. Naime, nedovoljno ističemo činjenicu da je najstariji sačuvani rječnik sa južnoslavenskog područja (Balkana) upravo iz Bosne, čuveni Potur-Šahidija ili Makbuli Arif iz 1631. godine. Napisao ga je Mehmed Hevaji Uskufi na turskom jeziku i u njega utkao 700 riječi iz bosanskoga jezika.Dalje, u modernom evropskom kontekstu moramo spomenuti da je Bosna imala gramatiku već 1890. godine – Gramatika bosanskoga jezika, koja također predstavlja jednu od najstarijih gramatika na južnoslavenskom prostoru. Štampana je sve do 1908. godine, a pod drugim nazivom do 1911. godine. Rani začetak pisanja dvojezičkih gramatika se također javlja na terenu Bosne. Izdvojit ćemo Bosansko-turski učitelj Ibrahima Edhema Berbića iz 1893. godine. To je prva tursko-bosanska / bosansko-turska gramatika. Dakle, pisanje dvojezičkih gramatika po ugledu na razvijeniji svijet Evrope imamo i u Bosni. Da su Bošnjaci oduvijek imali želju i namjeru da učestvuju u modernim evropskim tokovima i nauci i samim time djeluju na napredak i razvoj u raznim oblastima, govori i činjenica da je Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak u XIX stoljeću budućnost Bosne i Bošnjaka vidio u prelasku sa reformirane arebice na evropsko pismo – latinicu. Samim time je radikalnije izvršio okretanje Bošnjaka ka Evropi, te su Bošnjaci ravnopravno mogli djelovati u kulturnom, društvenom i političkom miljeu Evrope.Medjutim, sav ovaj jezički rad je svakako krunisan i jednim drugim (nezaobilaznim) segmentom u kojem se ponajbolje ogleda uticaj i isprepletenost Bošnjaka ili dobrih Bošnjana sa ostatkom Evrope. Taj uticaj se ogleda u činjenici da je Bosna u svojoj historiji baštinila i upotrebljavala sva slavenska pisma, ali i ona koja to nisu. Dakle, Bošnjaci su pisali glagoljicom, ćirilicom, bosančicom, latinicom, arebicom. Neizostavan je i podatak da je na području Sarajeva pronađena i abeceda runa, tzv. runsko pismo (gotsko pismo koje se sastojalo od 24 slova / grafema). Multikulturalnost, uticaj na razvijene evropske sredine se ponajbolje ogleda upravo u tome. Bošnjaci su ravnopravno komunicirali, pisali i djelovali sa i na ostatak Evrope od srednjeg vijeka do modernog doba. Dokaz za ove tvrdnje je i upotreba bosančice, pisma koje se najčešće veže za Bosnu. Moram naglasiti da bi se bosančica također trebala posmatratI kao nadržavno, nadteritorijalno i nadnacionalno pismo zahvaljujući kojem su Bošnjaci još u srednjem vijeku djelovali na okolne evropske zemlje. Dokaz tome je da se u administrativno-pravnim tekstovima (poveljama / listinama) npr. riječ Dubrovnik spominje 381 put, etnik Dubrovčanin 55 puta, a pridjev dubrovački 369 puta. Ovako možemo predstaviti i pratiti odnos Bosne i sa drugim evropskim sredinama. Dakle, bosančica je već u srednjem vijeku služila za povezivanje sa evropskim zemljama, a ne za odvajanje Bosne od ostatka svijeta. Da zaključimo (u vidu preporuke koju učimo iz historije bosanskoga jezika) – Bošnjaci danas treba da pokušaju da odigraju ulogu kakvu je bosančica imala u srednjem vijeku – ulogu povezivanja, ugovaranja, sklapanja, a ne unitarizacije i razdvajanja. Sa takvim stavom vrše i vršit će snažne uticaje na ostatak Evrope
”U ime saborskog zastupnika Bošnjačke nacionalne manjine g. Armina Hodžića prisutninima se obratio generalni tajnik nacionalne koordinacije Bošnjaka u Republici Hrvatskoj g. Davud Mešinović
“(Ubi bene, ibi patria) Tamo gdje je lijepo, tamo je domovina, meni je svugdje lijepo, u Zagrebu, Crikvenici, mojoj rodnoj Puli, u Labinu, Gunji i svugdje gdje su naši dobri i plemeniti Bošnjaci sa našim sunarodnjacima Hrvatima. Upravo tako su se i naši Bošnjaci ujedinili i dobili svog zastupnika u 11. sazivu Hrvatskog sabora g. Armina Hodžića. Ja vas u njegovo i u svoje osobno ime pozdravljam, također vas pozdravljam u ime predsjednika Nacionalne koordinacije Bošnjaka u Republici Hrvatskoj g. Bermina Meškića.
Moja je dužnost kao i svih članova koordinacije uspješno nadgledati proces održavanja zajedništva kojeg su Bošnjaci postigli u proteklih godinu dana. Raduje nas činjenica da u svakom novom danu uspijemo vidjeti neki novi korak ka integraciji Bošnjaka u Republici Hrvatskoj. Posljednje što je jako bitno je imenovanje dr. Adisa Keranović za posebnog savjetnika ministrice zdravstva. Raduje nas da smo se večeras okupili u Crikvenici. Denis Beganović nije samo aktivni predstavnik Bošnjaka o Gradu Crikvenici, on je neformalno i krajiški veleposlanik u Republici Hrvatskoj, tako da veleposlanice imate sa kime podijeliti ovlasti u tom polju. On aktivno na svim poljima predstavlja našu Krajinu i meni je drago da Unsko-sanski kanton to prepoznaje i da se adazivaju na njegove manifestacije. Raduje me da se viđamo u sve većem broju svake godine i vidimo se uz Božju pomoć i na jesen.
U ime Vlade Unsko-sanskog kantona i svoje osobne ime obratio se minstar obrazovanje kulture i sporta Denis Osmankić
“Velika mi je čast da vam se obratim na manifestaciji posvećenoj bošnjačkoj kulturi ovdje u Crikvenici. Bošnjačka kultura je bogata i raznovrsna, ona spaja tradiciju i umjetnost, jezik i duhovnost. Večeras ne slavimo samo prošlost već i snagu identiteta koji živi kroz nove generacije gdje god da se nalazimo. Kultura je ono što nas povezuje, čuva nas i uči poštovanju različitosti, ponosni smo što bošnjačka zajednica njeguje svoje naslijeđe i aktivno doprinosi kulturnoj raznolikosti kako u BiH tako i ovdje u Republici Hrvatskoj i širom EU. Zahvaljujem organizatoru i svima koji rade na očuvanju naše kulturne baštine, koristim ovu priliku da vam svima čestitam Dan Europe i uvjeren sam da će i BiH vrlo brzo biti članica EU.
Ambasadorici Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj NJ.E. dr. Elmi Kovačević Bajtal ovo je bila druga službena posjeta u Grad Crikvenicu a poublici je poručila slijedeće.“Mislim da bi bilo najbolje da odšutim nakon ovako divnih govora, poruka, programa, muzike ali ipak ću kratko obratiti.Veliko mi je zadovoljstvo da sam večeras ovdje po drugi put u Crikvenici i to zahvaljujući zaista inicijativi g. Beganović, naravno postoje i druge inicijative na koje se ja odazivam u skladu sa svojim mogućnostima ali gospodina Beganović zaista nisam mogla odbiti jer se radi o jednom jako časnom i lijepom projektu a to je povezivanje gradova u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj.
Moja zadaća je da promičem suradnju ali i da surađujem sa našim građanima koji žive u Republici Hrvatskoj i ovo je moj pedeseti susret ili posjeta nekom kulturnom događaju koje naši građani u Republici Hrvatskoj organiziraju. Svakako mi je drago da su tu predstavnici i ostalih manjina ali i predstavnici Unsko-sanskoog kantona koji je po mom mišljenju jako zapostavljen kanton. To je kanton koji itekako ima šta ponuditi, iz tog razloga smo mi u ambasadi nedavno organizirali Dan nacionalnog parka Una na kojem je gost bio i bihaćki gradonačelnik g. Elvedin Sedić. Dakle, imajte u ambasadi svog partnera, ne samo vi nego i drugi kantoni, nama je stalo da ostvarimo rezultate u mom mandatu koji će biti konkretniji, neke već imamo a na drugima radimo ali te rezultatea nećemo moći postići bez saradnje sa lokalnom zajednicom u BiH a i sa vama građanima BiH koji živite u Hrvatskoj jer vaši kontakti su nam od izuzetne važnosti. Ja se zahvaljujem i čestitam na izvrsno organiziranoj 9. večeri bošnjačke kulture i Dana Europe ovdje u Crikvenici posebno imajući u vidu da je BiH bila Europe prije Europe” Poručila je između ostalog NJ.E Elma Kovačević Bajtal.
U zabavnom dijelu programa sudjelovali su prof. glazbene škole u Jesenicama Zilhad Džananović i njegov učenik Hamid Malešaković iz Austrije sa nekoliko instrumentalnih izvedbi sevdaliki, učenica islamske gimnazije dr. Ahmeda Smajlovića iz Zagreba Adna Gračić sa dvije sevdalinke, Ana Marija Žilić otpjevala je nekoliko pjesma a Neila Beganović i organizator susreta sudjelovali su sa nekoliko recitala o Bosni.
Voditeljica programa Sedžida Beganović-Isaković čitala je pjesmu Denisa Beganovića “Prođoh Bosnom kroz godine”. Pored Sedžide, program je vodila i Dženisa Beganović.
Ambasadorici Bosne Hercegovine NJ.E dr. Elmi Kovačević Bajtal našem saborskom zastupniku Arminu Hodžiću i dr. Almiri Džanić uručene su posebne plakete od strane organizatora. Svi ostali sudionici programa su dobili prigodne poklone od Grada Crikvenice i organizatora.
Tekst i fotografije Denis Beganović
Snimku cijelog programa možet pogledati ovdje
