SABAH_LOGO
logo
SABAH_LOGO
logo

Dan Bošnjaka svečano obilježen u Zagrebu

Održana centralna svečanost Dan Bošnjaka u Zagrebu: Nova vizija budućnosti i poruke zajedništva 

Nacionalna koordinacija Bošnjaka u Republici Hrvatskoj „Bošnjaci zajedno“ i saborski zastupnik bošnjačke, albanske, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru Armin Hodžić bili su domaćini centralne svečanosti obilježavanja Dana Bošnjaka – 28 septembra.

Ova svečanost održava se svake godine na inicijativu Ureda za koordinaciju bošnjačkih vijeća koja okuplja sva bošnjačka vijeća iz domovinskih zemalja uključivši i Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca u Bosni i Hercegovini.

Svečanost se svake godine, po odluci Ureda za koordinaciju bošnjačkih vijeća, održava u drugom glavnom gradu jedne od za Bošnjake domovinskih zemalja, a povodom sjećanja na Prvi bošnjački sabor i vraćanje povijesnog imena Bošnjak u Sarajevu, sa 27. na 28. septembar 1993. godine. 

Zastupnik u Hrvatskom saboru Armin Hodžić je objasnio da je njihov „cilj zadržati ljude na okupu, a ne ih rastjerivati kroz produciranje raznih svađa, kao što je to često bio slučaj kada je riječ o okupljanju Bošnjaka na projektima njihove nacionalne manjine. Naš cilj je vraćati povjerenje u naše institucije, a ne ga narušavati, naš cilj je graditi zajednicu koja nije ničiji privatni posjed već zajedničko dobro. I to želimo raditi u saradnji sa našim partnerima iz domovinskih zemalja koje smo večeras ugostili što nas izuzetno veseli. “Bošnjaci u Hrvatskoj su se 17.Aprila 2024. g. nakon dugih devet godina vratili u Hrvatski sabor i to na način koji je malo tko očekivao iz pozicije političke nemoći, atrofiranosti. Došli smo do pobjede sa rekordnim brojem glasova a učinili smo to na krilima zajedništva koje se pročulo i daleko izvan Hrvatske. Posebno ističem i naglašavam da je danas ovdje sa nama i gospođa Fadila Bahović državna tajnica u ministarstvu uprave, pravosuđa i digitalne transformacije koji aje prva bošnjakinja na ovakvoj funkcije Vlade Republike Hrvatske na šta smo izuzetno ponosni. Želim istaknuti da je na Vladi 01.08. usvojen Operativni plan za nacionalne manjine u Hrvatskoj koji garantira izgradnju nekoliko kulturnih centara za Bošnjake. Moja poruka za Bošnjake u Republici Hrvatskoj je da ću se kao njihov predstavnik i zastupnik uvijek i bezkompromisno boriti za interese Bošnjaka. Moja druga poruka tiče se zemlje u kojoj smo se večeras okupili. Republika Hrvatska se mnogo izmijenila u proteklih osam godina, ulazak u eurozonu i šengen predsatvaljao je zaokruživanje vanjskopolitičkih ciljeva što prati neke od najznačajnijih standarda EU. Važno je da građani naše zemlje prepoznaju takve rezultate i daju podršku smjeru prosperiteta i osobno sam podržao takav smjer koji ujedno predstavlja i maksimalnu uključivost za sve nacionalne manjine koje žive u Hrvatskoj. Važno je da na odgovorene dužnosti biramo ljude koji nisu isključivi, ljude koji se drže zakona i ustava Republike Hrvatske te u konačnici ljude koji će svojim djelovanjem doprinositi razvoju države i društva.

Želim također da naglasim kako Hrvatski sabor već više od desetljeća svake godine na najvišoj razini organizira komemoraciju za žrtve genocida u Srebrenici. Ovogodišnja komemoracija okupila je čak 55 predstavnika različitih veleposlanstava. Bošnjaci su zajedno sa svojim sugrađanima branili ovu državu devedesetih godina od agresora a danas u miru želimo graditi budući dom naše djece.

Treća poruka tiče se nas Bošnjaka u cjelini, naše domovine Bosne i Hercegovine. Prije 31. g donesena je historijski važna odluka o povratku našeg imena. Bio je to odgovor na višestoljetnu negaciju našeg nacionalnog identiteta od raznih stranih sila. Nažalost, ta bitka nije završila, danas je ta negacija prerasla u negiranje državnog identiteta. Odgovornost svih nas koji smo danas ovdje je da radimo maksimalno i predano na afirmaciji našeg nacionalnog identiteta te da činimo sve što možemo kako bi smo pomogli Bosni i Hercegovini na njenom evropskom putu.

Bosna i Hercegovina nekoć se branila u Sarajevu, Bihaću, Gradačcu, Bužim, Mostaru i drugim gradovima a ona se danas brani u Beču, Briselu, Londonu i svugdje gdje nas ima, danas je branimo olovkom i odgojem, velika je odgovornost na nama da svoju djecu obrazujemo i odgajamo tako da ne mrze ali da istodobno znaju šta se događalo u historiji.

„Do bošnjačkog nacionalnog preporoda koji je svoj izraz našao u Bošnjačkom saboru iz 1993. godine ne bi došlo da svih ranijih desetljeća, uprkos procesima ‘nacionaliziranja muslimana’ nisu postojali hrabri i rijetki pojedinci koji su svojim radom i zalaganjem čuvali makar zrnca bošnjačke nacionalne samosvijesti. Jedno od tih imena koje želim istaknuti je naš veliki književnik Alija Isaković koji nas je zadužio svojim ukupnim književnim i naučnim djelom, ali i svojom presudnom dionicom u kreiranju ambijenta u kojemu je ostvaren Prvi bošnjački sabor 1993. godine“, rekao je Hodžić.

Bermin Meškić, predsjednik Nacionalne koordinacije Bošnjaka u Republici Hrvatskoj – „Bošnjaci zajedno“ je naglasio da u najtežim trenucima Agresije na Bosnu i Hercegovinu, kada je opstanak države bio neizvjestan, Bošnjaci su se pod prijetnjom biološkog opstanka na Prvom bošnjačkom saboru vratili sebi, reafirmirajući svoj identitet i svoj bosanski jezik.  “Danom Bošnjaka želimo poručiti da nas on podsjeća na sudbonosnu 1993.g. kada su Bošnjaci na Prvom bošnjačkom saboru u Sarajevu vratili svoje povijesno ime i jasno izjasnili svoj politički subjektivitet.

Mi obilježavamo slaveći prije svega veličajne kukturne dosege našeg naroda u najtežim trenucima agresije na Bosnu i Hercegovinu kada je opstanak države bio neizvjestan. Bošnjaci su se pod prijetnjom biološkog opstanka vratili sebi, reafirmiranući svoj identitet i svoj bosanski jezik. U vremenima mira, mi ne želimo ovaj datum svoditi na prolaznost kojinu sebi nosi dnevna politika.

Previše često čitamo pozive da se saziva novi Bošnjački sabor no, dok se razbacijemo parolama i gluhonijemim pozivima za mobilizaciju gajimo li mi uopće duh jedinstva koji je prožimao prvi Bošnjački sabor 1993.g. Je li to onaj temelj na kojeme gradimo svoj politički i društveno-kulturni kodeks u današnje vrijeme.

Ako bi sudili prema onoj vrsti međubošnjačke sukobljenosti koju svjedočimo uznemireno promatrajući BH političku scenu, složit ćemo se, nismo ni blizu tom idealu. Sagledavajući naše ukupno stanje, možda je korisno uzeti upravo primjer uspjeha Bošnjaka u Republici Hrvatskoj kao i rad Nacionalne Koordinacije Bošnjaka u Republici Hrvatskoj koji svjedoči o snazi zajedništva koje je u potpunosti promijenilo naš status. Ulazak bošnjačkog predstavnika u Hrvatski sabor i to u trenutku kada je rijetko ko mogao vjerovati da ćemo ikada više moći zauzeti tu poziciju, potvrđuju da smo narod sposoban za velika postignuća kada smo ujedinjeni.

Zajedništvo je kako nas povijest uči ključ naše snage, ujedinjeni možemo postići sve, dok razjedinjenost nas uvijek vodi u slabost i na kraju u propast. Dan Bošnjaka teži očuvanju našeg kulturno-povijesnog sjećanja. Svjesni našeg naslijeđa, sa osjećajem ugode u vlastitom identitetu nećemo imati dvojebe o našem mjestu koje zauzimamo u evropskom i svjetskom kodeksu. Bošnjaci su autentičan i artikuliran evropski narod, ta se činjenica ničime ne može izbrisati i to nismo postali 28.09.1993. ovaj datum označava potvrdu našeg imena, kako već rekosmo povratak sebi. Povijest nas nije štedila, doživljavali smo teške trenutke, teško prikliješteni između istoka i zapada, međutim umjesto da nas to unizi kao narod, zarobljeni u jednoj stlješenosti i nepomičnosti učimo da iz tog iskustva gradimo mostove koji spajaju različitosti.

Naša uloga mosta između istoka i zapada je oduvijek bila naša neminovnost i naša zadanst, pitanje je do koje smo je mjere osvjestili i kada ćemo tu vrstu misije početi u potpunosti i upražnjavati. Bez obzira na sva iskušenja, pokazali smo da umjemo čuvati svoju tradiciju i svoj identitet. Svečanost povodom Dana Bošnjaka vidimo kao izraz našeg nastojanja da se sačuva i uspostavi kontinuitet bošnjačkog bavljenja sobom. Uzeći u obzir vrijeme u kojem živimo stanje u kojem se nalazimo, mi kao Bošnjaci želimo dati svoj autentični i generacijski odgovor na naše vrijeme a ranije generacije odradile su svoje koliko su mogli i umjeli s obzirom na okolnosti u kojima su živjeli i djelovali pri tom moramo naglasiti da mi okupljeni Nacionalne Koordinacije Bošnjaka u Republici Hrvatskoj Bošnjaci zajedno, duboko smo uvjereni da svi oni koji pretendiraju da predstavljaju Bošnjake na bilo kojem nivou moraju imati ugrađen prirodni senzibilitet da prepoznaju svoju dužnost prema vlastitom narodu a ona jeste prije svega kulturna misija očuvanja našeg kulturnog identiteta.

Kao rezultat našeg povratka u Hrvatski sabor, na Vladi RH usvojen je ambiciozni Operativni plan za Bošnjačku nacionalnu manjinu koji između ostalog obuhvaća izgradnju kulturnih centara diljem zemlje. Ovi centri će imati ključnu ulogu kod našeg kulturnog identiteta i njegovanja tradicije, te će služiti kao sjedišta okupljanja i aktivnosti naše ali i šire zajednice.

No, potrebno se vratiti početak ovog govora i našeg zagovara zajedništva. Kulturni centri nam neće vrijediti bez projekata i inicijativa koje nosimo mi ljudi.

Želim se na kraju zahvaliti Vladi RH, Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina na pokroviteljstvu ovog prekrasnog skupa, hvala svima koji su pomogli oko organizacijskog i svakom drugom smislu da se skup održi na ovako viskoj razini. U duhu svega rečenog, želimo da svaki dan bude Dan Bošnjaka.

U ime Ureda za Koordinaciju bošnjačkih vijeća iz regiona obratio se Suljo Mustafić koji se zahvalio organizatorima. “Sve ovo svjedoči o dobrom statusu i položaju Bošnjaka u Republici Hrvatskoj i potpori koju bošnjačka vijeća, predstavnici i bošnjački narod ima u ovoj državi te da je to postalo tradicijom hrvatskog društva koju samo treba unpređivati i nadograđivati. Navršila se 31. g. od Prvog bošnjačkog sabora u Sarajevu na kojem je reafirmirano naše tradicionalno i historijsko ime Bošnjak i ime jezika bosanski.

Obilježavanjem ovih važnih obljetnica našeg povratka sebi, svome izvoru a to je stalna obaveza kako prema onima koji nisu više sa nama a kojih se sa pijetetom sjećamo, tako i prema nama samima, našoj djeci i potomcima. Ime Bošnjak i jezik bosanski, vraćajući se na pozornicu kao drevni znak raspoznavanja jednog evropskog naroda, autohtonog i čvrstog, stoljećima uperenog u svojoj kulturi i i tradiciji na svojim povijesnim prostorima. Samo spoznaja vlastitog bića dovršena je reafirmiranjem imena donijela je sazrijevanje nas samih, u našoj svijesti ali i svijesti drugih o nama. To je proces koji još nije dovršen ali čije je ishod jasan.

Bošnjaci su narod koji ako Bog da neće dozvoliti nikom da ga ispiše iz historije. Mi danas živimo u više država, svjesni realnosti da veći dio našeg naroda živi u Bosni i Hercegovini ali da mi sebe smatramo jednako autohtonim i na svojim ognjištima i u svim državama regiona. Naše milionsko iseljeništvo u Turskoj,Zapadnoj Europi, Americi, dio je naroda čije kulturno i duhovno bogatstvo premašuje brojnost i granice a te međe su iscrtane već davno duhom dobrih a nikad pokorenih Bošnjana uklesano na kamemom pamćenju stećaka.

U ime Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina obratio se Alen Tahiri

“Poznato je da je Republika Hrvatska od svoje samostalnosti kontinuirano radila na podizanju prva nacionalnih manjina pa tako i bošnjačke nacionalne manjine. Republika Hrvatska i u svom ustavu navodi 22 nacionalne manjine od kojih je jedna i bošnjačka. Kroz sam Ustav i Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina te plan rada Vlade Republike Hrvatske za mandatni razdoblju 2024-2028 u kojem se posebno navode one mjere i aktivnosti koje će se poduzeti kako bi u duhu pluralizma, u tolerancije postigli svi oni ciljevi kako bi i bošnjačka nacionalna manjina ostvarila sve ono što nažalost u proteklom razdoblju nije. Ono što su naši Bošnjaci i Bošnjakinje učinile za Hrvatsko društvo vidljivo je kroz cijelu povijest, između ostalog znatno veliki utjecaj i u Hrvatskom domovinskom odbranbenom ratu gdje je preko 1187 Bošnjaka dalo svoj život za obranu Republike Hrvatske. Vjerujem da ćemo u narednom razdoblju intenzivno raditi moj tim i ja sa bošnjačkom zajednicom kako bi postigli sve mjere, sve one programe, sve one projekte koji su zacrtani unutar bošnjačke zajednice i na taj način poboljšali položaj bošnjačke zajednice”

Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Krunoslav Katičić je rekao:

“Bošnjačka nacionalna zajednica je zanale prepoznati onda sudjeluje u parlamentarnoj većini što za sobom povlači da ono što bi stavljajte u koordinacijskim udrugama za ciljeve, puno je lakše ostvariti..pored sudjelovati u radu Hrvatskog sabora, naravno tu je i kolegica državna tajnica Fadila Bahović koji sudjeluje u izvršnoj vlasti. Sinergija zakonodavne i izvršne vlasti i vašeg rada po udrugama daje jednu sinergiju koja može ostvariti puno toga na dobrobit svih vaših čanalova, posebno bošnjačke zajednice u Hrvatskoj. Pozivajući se na jedan recentni govor koji je održao muftija Aziz ef. Hasanović možemo biti svi skupa ponosni.

On je tom prigodom kazao da Hrvatska ima šta ponuditi a spmenusli smo već ranije evropske integracije, da postoji Hrvatski model za Europu a to je onaj model koji je Hrvatska država primjenjuje u simbiozi i životu kako Bošnjaka tako i drugih nacionalnih manjina. N sto možemo biti vrlo ponosni i možemo to prezentirati kao jedan od modela za druge zajednice kako se treba ponašati i uvažavati mišljenje svih drugih zajednica koje sudjeluju u životu. Nikada ne smijemo zaboraviti žrtvu koju je podnio Vukovar a niti zaboraviti genocid koji se dogodio u Srebrenici

Izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske, odnosno ministar obrazovanja Radovan Fuchs u svom je izlaganju poručio:

“Zaista mi je zadovoljstvo i čast što sam večeras ovdje sa vama i što mogu podijeliti dio svečanosti obilježavanja Dana Bošnjaka i čestitam vam na ovako dobroj organizaciji. Hrvatska i bošnjačka povijest isprepletena je kroz stoljeća i zaista kad gledate kulturu i znanost, umjetnička obilježja teško je podvuče crtu i razgraničiti što je što ali u svakom slučaju te dvije kulture odvajaju se kroz sve ovo vrijeme i dopunjavajući se kroz sve ovo vrijeme. Teško je naći nekih negativnih elemenata i kroz najnoviju povijest dosta smo isprepleteni i sama žrtva Bošnjak u stvaranju samostalne Republike Hrvatske jako je dobro prepoznata i cijenjena u Republici Hrvatskoj a kolega Krunoslav Katičić spomenu je naravno i tragični genocid u Srebrenici koji mi sa punim pijetetom obilježavamo kao i žrtvu Vukovara. Veseli me da smo krenuli u razgovore kako da i bošnjačka nacionalna manjina dobije sve ono što imaju i ostale nacionalne manjine i što nikada nije bilo upitno, jednostavno trebali su se steći određeni uvjeti da možemo krenuti u prvom redu sa brojem učenika koji trebaju pohađati nastavu po C modelu. Od slijedeće godine ćemo nadam se sa većim brojem učenika u punom zamahu i ostvariti naše ciljeve. Jezik je nešto što nas čini nacijom, što nas čini narodom, preko njega prenosimo naše etičke, tradicijske i kulturne elemenate na svoju djecu i zbog toga poučavanje na jeziku nacionalne manjine je jako bitno.

Profesor Sead Šemsović se u svom izlaganju osvrnuo na veliku obljetnicu od 450 godina od prve vijesti o sevdalinci odnosno o 1574 i 200 godina kasnije 1774 prvo pojavljivanje Hasnagainice. Ove jubileje obilježavmo tokom cijele 2024. g. jednim djelom u Sandžaku a jednim djelom u Bosni i Hercegovini, na više različitih načina. U svemu je najvažnija interkulturalna relacija koja je prepoznata u našim kulturama. U svom izlaganju detaljno je opisao nastanak Hasanaginice te koji je doprinos ovog djela kod mnogobrojnih naroda koji su je prevodili na svoje jezike.

Ovogodišnja svečanost održala se u zagrebačkom hotelu Westin pod pokroviteljstvom Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, uz prisustvo visokih zvanica iz političkog života Republike Hrvatske, Republike Srbije i Republike Crne Gore, kao i velikog broja predstavnika i delegacija bošnjačkih vijeća i udruženja iz čitave regije. 

Među ostalima, na svečanosti su se obratili Krunoslav Katičić, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića i Radovan Fuchs, izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića i ministar znanosti, obrazovanja i mladih u Vladi Republike Hrvatske

Sečanosti su prisustvovali i ministar turizma i omladine Vlade Srbije Husein Memić, potpredsjednik Skupštine Srbije Edin Đerlek, poslanici  Bošnjaci u Skupštini Srbije i Skupštine Crne Gore te veliki broj stranih diplomata. 

Suljo Mustafić je pozdravio skup kao predsjedavajući Ureda za kordinaciju bošnjačkih vijeća, ali i ispred delegacije Bošnjačkog vijeća Crne Gore

Iz Nacionalne koordinacija Bošnjaka u Republici Hrvatskoj „Bošnjaci zajedno“ za Fenu su rekli da je priređen bogat program povodom ovog za njih važnog datuma.

Mlada operna pjevačica Vilma Grazia Žmak je izvodila sevdalinke, a predstavljeno je i specijalno izdanje časopisa „Bosna“ koji je počeo izlaziti krajem prošle godine. Glavni urednik je književnik i publicist Filip Mursel Begović koji je za ovu prigodu priredio tematski broj „Bošnjaci – kulturno-historijski pregled“

Emitiran je dokumentarni film „Prvi Bošnjački sabor“, a prof. dr. Sead Šemsović, vodeći stručnjak i profesor usmene bošnjačke književnost na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, govorio je o dvije za Bošnjake bitne godišnjice – 450 godina od prvog spominjanja sevdalinke i 250 godina od prvog zapisa Alberta Fortisa bošnjačke usmene balade Hasanaginice. 

Također, u saradnji sa Zlatarom Sofić iz Sarajeva priređena je izložbu pod naslovom „Vječna Blaga: Putovanje kroz nakit naše baštine“. Predstavljena je i izložba “Biserje Bošnjaka” koja je priređena sa ilustratrom, karikaturistom i kartografom iz Sarajeva, Emirom Isovićem. 

Manifestacija je nastavlja 29.9. u Kulturnom centru Zagrebačke džamije gdje je upriličen Okrugli sto na temu statusa Bošnjaka u domovinskim zemljama.  Izlagači na okruglom stolu bili su predstavnici domovinskih zemalja. Uvodničar i moderator programa bio je predsjednik Nacionalne Koordinacije Bošnjaka u Republici Hrvatskoj “Bošnjaci zajedno” Bermin Meškić.

Pozdravivši sve prisutne,Meškić je predstavio aktivnosti koje su obilježile jedinstvo Bošnjaka u Hrvatskoj.

Predjesjednik Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca BIH Emir Zlatar je govorio o procesu institucionalizacije Bošnjaka u domovini. Ostali konstitutivni narodi imaju svoj matice kroz koje organizirano djeluju u gradovima i općinama dok Bošnjaci tek moraju raditi na omasovljavanju.

Predsjednik Sabora bošnjačkih asocijacija Hrvatske Kadro Kulašin je napravio detaljan osvrat na proces koji je prethodio ujedinjenju kod Bošnjaka u Republici Hrvatskoj. Inicijativa ujedinjenja je uvelike krenula od SABAHA a formiranjem Nacionalne koordinacije Bošnjaka u Republici Hrvatskoj Bošnjaci zajedno je najbolji oblik koji okuplja delegate svih vodećih asocijacija.

Denis Beganović i Filip Mursel Begović

YOU MAY ALSO LIKE