By 
Godinama se 31. maja ukazuje na značaj obilježavanja ovog datuma, ali i poručuje da je potrebno njegovati kulturu sjećanja i ne zaboraviti zločine koji su počinjeni.
Dan bijelih traka je podsjetnik na 31. maj 1992. godine kada je Krizni štab Općine Prijedor primorao nesrpsko stanovništvo da svoje kuće i stanove označe bijelim zastavama, a ukoliko se kreću gradom, moraju nositi bijelu traku oko ruke.
Zadovoljenjem pravde, ali i širenjem istine i kulturom sjećanja, moguće je spriječiti ovakvo ili slično zlo u budućnosti te istovremeno ubrzati proces pomirenja u Bosni i Hercegovini i regiji.
Svima koji još ne dozvoljavaju da se na dostojanstven način obilježava ovaj dan poručujemo da nikada nećemo zaboraviti činjenicu da je nesrpskom stanovništvu Prijedora i okoline naređeno da nosi bijele trake oko ruku, a na kuće i stanove da okači bijele čaršafe. To je bio uvod u teror, mučenja i ubistva u koncentracionim logorima Omarska, Trnopolje i Keraterm.
Ubijeno 3.176 Prijedorčana
Srpske snage su počele napade na bošnjačka naselja na Mataruškom brdu 22. maja, na Kozarac 24. maja i otvaranjem logora Keraterm, Omarska i Trnopolje između 26. i 31. maja. Za zločine počinjene na Prijedorskoj općini do sada je doneseno 56 presuda i otkriveno više od 400 masovnih grobnica, među kojima je i Tomašica, najveća masovna grobnica na Balkanu, otkrivena 2013. godine.Zločinci su osuđeni na više od 800 godina zatvora. Pojedini su osuđeni dva, čak i tri puta. Na tom području ubijeno je 3.176 osoba, među kojima je bilo 102 djece.
